Biciklizam je način kretanja kopnom korištenjem bicikla, prijevoznog sredstva na ljudski pogon. Iako prvotno nastao u 19. stoljeću u Europi kao način bržeg i lakšeg transporta ljudi, danas je osim načina prijevoza i vrlo rašireni sport te vid rekreacije.

 

 

Otkriće bicikla nije vezano za jedno određeno vrijeme odnosno ime konkretnog izumitelja. Kroz povijest je bilo više primjera vozila pokretanog ljudskom snagom, ali su često ona bila bitno drugačija od današnjeg koncepta bicikla. Osoba koja se spominje kao prvi vozač bicikla je njemački barun Karl von Drais, koji je 1817 godine svojevrsni bicikl na guranje nazvan draisine, a koji još postoji u muzeju Paleis het Loo u Apeldoornu, Nizozemska. Između 1850 i 1860 godine je Francuz Ernest Michaux sa svojim učenikom Pierre Lallementom razvijao bicikl s pedalama na prednjem velikom kotaču. Taj je bicikl Michaux kasnije i patentirao. Ovakvi su bicikli bili teško upravljivi i opasni, jer su padovi bili česti. Problemi s upravljanjem su donekle smanjeni uvođenjem upravljača i pomicanja sjedala u bolji položaj, međutim pravi napredak je bio uvođenje lančanog pogona kojeg su osmislili J. K. Starley, J. H. Lawson, and Shergold. Starleyev model bicikla iz 1885 godine se najčešće smatra prvim modernim biciklom. Daljnje poboljšanje bilo je uvođenje pnemuatskih guma, 1888 godine, koje je uveo Škot John Boyd Dunlop.

 

Osnovni koncept bicikla do današnjih dana nije se bitno mijenjao, osim što je tehnološki napredak donio primjenu kvalitetnijih materijala u izradi, te su današnji bicikli daleko upravljiviji i sigurniji.

 

Danas je biciklizam često koriÅ¡ten u prometu, zatim kao vid zabave te kao sport. Zbog relativno jeftine izrade i dostupnosti to je danas najraÅ¡irenije prijevozno sredtvo. Pretpostavlja se da danas na svijetu postoji preko 1.000.000.000 bicikala! 

 

 

Prema današnjim važećim prometnim pravilima u većini država bicikl se smatra prometnim sredstvom, te je dakle biciklista ravnopravan sudionik u prometu. To znači da postoji zakonska regulativa koja propisuje minimalnu potrebnu starost vozača, pravila kretanja po javnim prometnicama, tehničke zahtjeve na bicikl, itd.

 

Zbog činjenice da u usporedbi s drugim uobičajenim prijevoznim sredstvima (primjerice automobilom) daleko manje opasan po onečišćenje okoliša a ujedno vrlo pozitivnog učinka na zdravlje ljudi koji voze bicikle, brojni gradovi osiguravaju za bicikliste različitu infrastrukturu koja im olakšava vožnju: odvojene biciklističke staze, posebna mjesta za odlaganje bicikala, dijelove grada u koje je moguće doći isključivo biciklom ili pješice, itd.

 

 

Grane biciklizma su:

 

cestovni biciklizam

pistovni biciklizam

brdski biciklizam

ciklokros

BMX

trial

artistički biciklizam

ciklobal

 

Biciklizam je na programu Olimpijskih igara od prvih suvremenih igara u Ateni 1896 g. Danas je biciklizam standardni Olimpijski sport u nekoliko grana odnosno disciplina i to:

 

Cestovni biciklizam:

 

-- Cestovna utrka

-- Utrka na kronometar

Pistovni biciklizam

-- Sprint

-- Pojedinačna dohvatna vožnja

-- Bodovna utrka

-- 500m na vrijeme (žene)

-- 1km na vrijeme (muškarci)

-- Keirin (muškarci)

-- Ekipni sprint (muškarci)

-- Ekipna dohvatna vožnja (muškarci)

-- Madison (muškarci)

Brdski biciklizam

-- Cross country

 

Postoji i određen broj biciklističkih disciplina koje nisu u olimpijskom programu:

 

Cestovni biciklizam

 

-- Ekipni kronometar

-- Kriterij

-- Etapna utrka

Pistovni biciklizam

-- Scratch

-- Tandem

-- Utrka s motornim vodstvom

-- Utrka na ispadanje

-- Å estodnevna utrka

Brdski biciklizam

-- Cross country kriterij XCC

-- Cross country maraton XCM

-- Cross country od točke do točke XCP

-- Cross country kronometar XCT

-- Cross country Å¡tafeta XCR

-- Cross country etapna utrka XCS

-- Spust - pojedinačni start DHI

-- Spust - grupni start DHM

-- 4X

 

Ciklokros

 

 

Svaka biciklistička disciplina ima natjecanja različitih nivoa, od profesionalaca do početnika, u svim dobnim kategorijama.

 

Biciklizam na Olimpijskim igrama: discipline cestovni biciklizam, biciklizam na pisti, brdski biciklizam.

Cestovni biciklizam: etapne utrke (Tour de France, Giro d'Italia), jednodnevne utrke (Paris - Roubaix, Ronde van der Vlaandren, Liege - Bastogne - Liege, Amstel Gold Race, Paris - Tours, Giro di Lombardia, Milano - San Remo, Classica San Sebastian - ove jednodnevne utrke su do 2005. činile veliki dio Svjetskog Kupa, natjecanja u kojem su se dobivali bodovi za plasman na najvećim jednodnevnim utrkama. 2005 uvođenjem Pro Tour-a prestalo je bodovanje za Svjetski Kup), Svjetska i kontinentalna prvenstva.

 

A ovo je biciklo: